On je živ!
Marija i Isus
Nema zapisa.
Blog
petak, studeni 25, 2011



1. Budući da je ta uzvišena ljepota po prirodi prijateljica dobra (Mudr 7, 22.), a posebno dobra koje posjeduje čovjek, njezina je najveća radost da se saopćuje. Zato kaže Duh Sveti da ona među narodima traži osobe nje dostojne i da se izlijeva i predaje svetim dušama (Mudr 6, 17; 7, 27.). I upravo ta komunikacija Vječne Mudrosti čini od tih duša Božje prijatelje i proroke.
Nekoć je ušla u dušu Božjeg sluge Mojsija i komunicirala mu obilnu svjetlost da je vidio velike stvari i divnu snagu da čini čudesa i odnaša pobjede: “Ušla je u dušu sluge Gospodnjeg, i on se strašnim kraljevima opro čudesima i znacima” (Mudr 10, 16.). Kad božanska Mudrost uđe u dušu, ona u nju sa sobom donosi svakovrsna dobra i nebrojeno bogatstvo. “S njome su mi došla sva dobra i od ruku njezinih blago nebrojeno” Mudr 7, 11.). Tako svjedoči za istinu Salomon nakon što je primio Mudrost.
2. Između bezbrojnih učinaka koje Mudrost izvodi u dušama, a često na tako tajanstven način da ih možda ni sama duša ne zapaža, evo samo nekoliko onih najobičnijih.
3. Vječna Mudrost saopćuje duši koja je posjeduje svoj duh pun svjetla: “Zato se pomnolih, i razbor dobih; zavapih, i primih duh Mudrosti” (Mudr 7, 7.). Taj profinjeni i pronicavi duh kakav je bio u Salamona prosuđuje oštroumno i prodorno o svim stvarima: “Na sudu će se vidjeti kako sam oštrouman, i divit će mi se velikaši kad stanem pred njih” (Mudr 8, 11.).
4. Ona priopćuje čovjeku veliku znanost svetaca, ali i druge prirodne znanosti, pa i one najtajnije, ukoliko su joj podesne:”Ako li tko čezne za većim znanjem, ona poznaje prošlost i proriče budućnost, vična je izrekama i umije odgonetati zagonetke”(Mudr 8,8). Jakovu je dala znanje svetaca, podarila mu znanje o svetinjama (Mudr 10, 10.). Salomonu je dala istinsku znanost o cijeloj prirodi, o svemu što jest (Mudr 7, 17.). “I spoznadoh sve što god je tajno i javno”(Mudr 7, 21.).




5. Iz tog istog beskrajnog izvora svjetlosti crpili su svoje uzvišene spoznaje svi crkveni naučitelji, između ostalih sv. Toma Akvinski, kako sam priznaje, a mi ih upravo i cijenimo zbog tih spoznaja. Sami zapažate da ta rasvjetljenja i spoznaje koje daje Mudrost nisu suhe, besplodne i nepobožne, već su pune svjetla i unkcije, one su djelatne i pobožne, zadiru u srce i zadovoljuju ga, a istodobno nam prosvjetljuju duh.
6. Mudrost ne daje čovjeku samo svjetlo da spozna istinu, već daje i divnu sposobnost da tu istinu preda drugima: “Ima znanje da govori”(Mudr 1,7). Mudrost posjeduje spoznaju onoga što se govori, i ona daje znanje da se to dobro govori, jer “ona je otvorila usta nijemima i obdarila djecu nejaku jezikom rječitim” (Mudr 10, 21.). Ona je razriješila nerječit jezik Mojsijev, ona je “dala svoje riječi u usta prorocima ... da istrebljuju i ruše, da zatiru i nište, da grade i sade” (Jer 1, 9-10.), mada se oni branili da ne znaju govoriti više od malog djeteta.
Mudrost je dala i apostolima lakoću u propovijedanju Evanđelja da posvuda objavljuju divotna djela Božja (Dj 2, 1.). “Ti puniš usta besjedom”. Od njihovih je ustiju načinila riznicu riječi. Budući da je božanska Mudrost od vječnosti i u vremenu, ona je uvijek govorila, i na njezinu je riječ sve stvoreno i sve obnovljeno. Ona je govorila preko proroka i preko apostola, a govorit će i do konca vjekova kroz usta onih kojima se daje.
7. No riječi koje božanska Mudrost saopćuje ljudima nisu neke uopćene, prirodne i ljudske riječi već su one uistinu božanske (1 Sol 2, 13.). To su jake, djelujuće i prodorne riječi: “Oštrije od svakog dvosjeklog mača”(Heb 4, 12.), koje idu od srca onoga koji govori do srca onoga koji sluša. Salomon je primio upravo taj dar Mudrosti, jer mu “dade Bog govoriti kako ga svjetova”(Mudr 7, 15.).
8. Te je riječi Gospodin obećao i svojim apostolima: “Ja ću vam dati riječitost i mudrost kojoj se neće moći suprotstaviti ni oduprijeti svi vaši neprijatelji”(Lk 21, 15.). A u našem vremenu ima tako malo propovjednika koji imaju taj neprocjenjivi dar riječi, koji mogu reći sa sv. Pavlom: “Navješćujemo Mudrost Božju”!(1 Kor 2, 7.).
Oni, naprotiv, većinom govore prema naravnom svjetlu svoga duha ili iz kakve knjige, a ne, kako ih savjetuje božanska Mudrost, ili iz božanskog obilja (Mt 12, 34.) što im ga pruža Mudrost. Upravo danas i ima tako malo obraćenika koji se obraćaju pod djelovanem riječi. Kad bi propovjednik uistinu primio od Mudrosti taj dar riječi, njegovi bi slušatelji jedva mogli oboljeti njegovim riječima, kako nas uči primjer sv. Stjepana: “Ne mogoše odoljeti mudrosti i Duhu kojim je govorio”(Dj 6, 10.). Takav bi propovjednik govorio istodobno i s puno miline i s autoritetom kao onaj koji ima vlast.(usp.Mk 1, 22.)




9. Vječna Mudrost, predmet blaženstva i naslade Vječnoga Oca i radost anđela, postaje u čovjeku koji je posjeduje počelom najčišćih slasti i utjehe. Ona mu daje tek za sve što je Božje, a odvraća ga od stvorenja. Duh mu razveseljuje blještavilom svoga svjetla, a u srce mu ulijeva neopisivu radost, zadovoljstvo i mir usred gorčina i okrutnih muka kako kaže i sv. Pavao: “Preobilna je radost moja zbog sve nevolje naše” (2 Kor 7, 4.). “Kada se vratim kući, tad ću počinuti kraj nje, jer u drugovanju s njome nema gorčine, i nema bola u zajedništvu s njom, već samo užitak i radost!(Mudr 8, 16.). I u svemu tome sam se radovao, jer Mudrost sve donosi.(Mudr 7, 12.) U ljubavi je njezinoj radost čista” (Mudr 8, 18.). A radosti i užici koje donose stvorenja samo izgledaju kao radost, a u stvari su opterećenje duha.
10. Kada se vječna Mudrost predaje jednoj duši, ona joj daje sve darove Duha Svetoga i sve nužne kreposti u visokom stupnju: daje joj bogoslovne kreposti: živu vjeru, čvrstu nadu, goruću ljubav; stožerne kreposti: razboritu umjerenost, veliku razboritost, savršenu pravednost i neslomljivu jakost; moralne kreposti: savršenu vjeru, duboku poniznost, ljupku blagost, potpunu poslušnost, potpuno odreknuće sebe, trajno mrtvljenje, uzvišenu molitvu itd....
To su te krasne kreposti i nebeski darovi o kojima Duh Sveti u malo riječi ovako govori: “Ako li pak tko ljubi pravednost, kreposti su plodovi njezinih napora: ona poučava umjerenosti i razboritosti, pravednosti i hrabrosti, od kojih u životu nema ništa korisnijeg ljudima”(Mudr 8, 7.)
11. Konačno, budući da je Mudrost najaktivnija od svega, “gibljivija je od svakog gibanja”, ona ne ostavlja one kojima je poklonila svoje prijateljstvo u stavu mlakosti i nemara, već ih raspaljuje ognjem ljubavi i nadahnjuje im velike pothvate na slavu Božju i spasenje duša. No da ih prokuša i da ih učini što dostojnijima sebe, pribavlja im velike borbe i čuva za njih suprotivštine i oprečnosti gotovo u svemu što poduzimaju.
Dopušta čak i đavlu da ih kuša, a svijetu da ih ocrnjuje i prezire, dok ih njihovi neprijatelji nadvladavaju i pobjeđuju. Čak ih i sami prijatelji i rođaci napuštaju ili izdaju. Sad pripušta da izgube dobra, sad im opet šalje kakvu bolest. Ondje ih čeka nepravda, tamo opet žalost i utučenost srca. Kuša ih na svaki način u tijesku raznih nevolja. “Ako su u očima ljudskim bili kažnjeni, nada im je puna besmrtnosti. Za malo muke zadobili su dobra velika, jer ih je Bog stavio na kušnju i našao da su ga dostojni. Iskušao ih je kao zlato u taljiku i primio ih kao žrtvu paljenicu”(Mudr 3, 4-6.). “Mudrost je pravedniku uspjehom okrunila napore njegove i umnožila plodove truda njegova. Kad su ga pritijesnili lakomci, pomogla ga je i obdarila bogatstvom, sačuvala ga od neprijatelja i zaštitila ga od zasjeda, darovala mu pobjedu u žestokom boju da spozna kako je bogobojaznost od svega jača”(Mudr 60, 10-12.).
12. Priča se o bl. Henriku Suzo, redovniku sv. Dominika, da se u žarkoj želji da zadobije vječnu Mudrost više puta njoj ponudio da trpi sve muke na svijetu, samo da postigne njezine blagotvorne milosti. “Ne znaš li”, reče jednog dana sam sebi, “da zaljubljeni preuzimaju na sebe tisuće muka radi one koja je predmet njihove ljubavi. Bdjenja su im draga, zamor ugodan, rad im je odmor, samo ako su se ma i jednom uvjerili da je to drago ljubljenoj. Pa ako ljudi toliko čine da udovolje smradnoj lešini, ne sramiš li se što si se pokolebao u odluci da nađeš Mudrost? Ne, Vječna Mudrosti, nikad se neću pokolebati u tvojoj ljubavi, makar morao krčiti guštaru i trnje iznad svoje glave da dođem do tvog boravišta, i makar se u mom tijelu i u mojoj duši sukobilo tisuću grozota. Tvoje će mi prijateljstvo biti iznad svega, i ti ćeš apsolutno vladati nad svim mojim osjećajima.”




13. Nekoliko dana kasnije dok je putovao, zapao je među lopove koji su ga pretukli da je tako jadno izgledao te se i njima samima sažalio. Videći da je tako napušten i osamljen, zapade u duboku melankoliju i zaboravi na svoju odluku da će hrabro podnijeti sve protivnosti. Poče plakati razmišljajući zašto ga je Bog ovako ucvilio. Zatim je u tim mislima i usnuo. Ujutro u osvit dana začuje glas koji mu je ovako predbacio: “Evo, dakle, našeg vojnika koji prelazi planine, vere se na litice, obara na utvrde, koji ubija i komada svoje neprijatelje sve dok je u stanju utjehe. Čas iza toga, u nevolji, ostavlja ga hrabrost i ne zna gdje mu je glava. U utjehama je lav, a u stisci plašljivi jelen. Mudrost ne daje svoje prijateljstvo takvim kukavicama i mlitavcima.” Na te prigovore bl. Henrik prizna svoju pogrešku što se prekomjerno žalostio i zamoli Vječnu Mudrost da mu dopusti da se isplače i da tako olakša svoje opterećeno srce. “Ne, ne”, odgovori glas, “jer te nijedan stanovnik neba ne bi cijenio videći te kako se predaješ suzama kao kakvo dijete ili ženica. Stoga obriši oči i pokaži vedro lice!”
14. Eto tako križ postaje baština i nagrada onih koji žele ili već posjeduju Vječnu Mudrost. Ali ta ljupka gospodarica sve proračunava, važe i mjeri te daje svoje križeve svojim prijateljima u onoj mjeri u kojoj ih oni mogu nositi, te na njih izlijeva toliku bujicu svojih naslada da im ti križevi postaju pravi užici.

zamakdushe @ 09:24 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Mali Isus
Arhiva
« » stu 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Brojač posjeta
149953
Index.hr
Nema zapisa.